Ključne novosti u primjeni poreznih propisa u 2026. godini

Ključne novosti u primjeni poreznih propisa u 2026. godini

Tijekom prosinca 2025. godine objavljene su izmjene i dopune zakona kojima dolazi do izmjena u poreznim propisima i pravilima. Iste se uglavnom primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine, uz pojedine iznimke, koje uz ostale relevantne porezne informacije navodimo u nastavku.

Opći porezni zakon

Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona izmijenjene su i dopunjene odredbe kojima se uređuje porezna tajna, izuzeća od obveze izdavanja računa, elektronička obrada podataka, davanje obavijesti u poreznom postupku, izricanje upravnih mjera te porezni prekršaji. Dodatno se uvodi obveza dostave šifri i lozinki programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije, u svrhu njihove provjere.

Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, osim odredbi koje se odnose na poreznu tajnu (čl. 8. st. 15. do 20.), koje se počinju primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine. Brisane su odredbe o obvezi sastavljanja statističkog izvješća, uz prijelazno pravilo prema kojem se izvješće za 2025. godinu podnosi u propisanim rokovima tijekom 2026. godine.

Porez na dodanu vrijednost

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost produljeni su rokovi za podnošenje pojedinih PDV prijava i obrazaca, i to na zadnji dan u tekućem mjesecu. Dopunjene su odredbe o izuzeću od obveze izdavanja računa, a uvedena je iznimka prema kojoj suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju obveze izdavanja e-računa sukladno propisu o fiskalizaciji. Nadalje, ukinuta je obveza podnošenja određenih obrazaca, dodatno je pojašnjeno postupanje kod promjene načina oporezivanja te su izmijenjene prekršajne odredbe.

Navedene izmjene primjenjuju se od 1. siječnja 2026. godine.

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost izmijenjen je radi usklađenja s izmjenama Zakona o PDV-u. Od 1. siječnja 2026. godine mijenja se i prijava PDV-a (Obrazac PDV), koja će sadržavati i podatke o isporukama hrane bez naknade.

Porez na dobit

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit izmijenjene su odredbe kojima se uređuje status pojedinih poreznih obveznika, uključujući mirovinske i investicijske fondove, proširene su mogućnosti smanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za određene općekorisne svrhe, uz propisani postupak utvrđivanja prihvatljivih subjekata, te su izmijenjene odredbe o donacijama za zdravstvene potrebe.

Dodatno su precizirane metode utvrđivanja transfernih cijena, proširene mogućnosti sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama, izmijenjena pravila o uračunavanju poreza plaćenog u inozemstvu, dospijeću porezne obveze, vođenju poslovnih knjiga i dokumentiranju poreznog tretmana te su izmijenjene odredbe o poreznoj prijavi i primjeni drugih propisa.

Zakon se primjenjuje od 1. siječnja 2026. godine.

Minimalni globalni porez na dobit

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit izmijenjene su odredbe koje se odnose na područje primjene, kvalificirani domaći dopunski porez, obveze izvještavanja, prijavu i plaćanje dopunskog poreza, prekršajne odredbe te primjenu pravila o prenisko oporezovanoj dobiti u državama članicama.

Navedene izmjene i dopune primjenjuju se od 23. prosinca 2025. godine.

Promjena kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2026. godinu

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona o porezu na dobit za 2026. godinu iznosi 2,65 %. Ista je objavljena u »Narodnim novinama« br. 150/2025 od 12. prosinca 2025. godine temeljem Odluke o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba.

Navedena kamatna stopa relevantna je za priznavanje porezno priznatih troškova kamata kod primljenih zajmova, odnosno prihoda od kamata kod danih zajmova između povezanih osoba. Isto se primjenjuje i na financiranje između povezanih osoba rezidenata, ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status (primjenjuje nižu stopu poreza na dobit ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit) ili ima pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. Vrijedi i za postojeće zajmove.

Iznimno, za potrebe utvrđivanja tržišnosti zajmova između povezanih osoba, porezni obveznik može, uz primjenu pravila o transfernim cijenama, utvrđivati i dokazivati primjenu druge kamatne stope, pod uvjetom da se takav način utvrđivanja dosljedno primjenjuje na sve ugovore o zajmu između povezanih osoba.

Public CbC reporting (javno objavljivanje izvješća o informacijama o porezu na dobit)

Izmjenama Zakona o računovodstvu u 2023. godini uvedena je obveza javnog izvješćivanja o porezu na dobit po državama (public CbC reporting), u skladu s propisima Europske unije, s ciljem povećanja porezne transparentnosti velikih multinacionalnih grupa.

Obveza se primjenjuje na financijske godine koje započinju 1. siječnja 2024. godine ili nakon toga, a izvješće se objavljuje najkasnije u roku od 12 mjeseci od završetka poslovne godine, a što za većinu obveznika znači najkasnije do 31. prosinca 2025., ako financijska godina završava 31. prosinca 2024. godine.

Obveznici su multinacionalne grupe s prihodima većima od 750 milijuna eura u prethodne dvije uzastopne poslovne godine, i to:

• samostalni subjekti i krajnja matična društva sa sjedištem u Europskoj uniji, osim ako posluju isključivo u Republici Hrvatskoj i ni u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji,
• srednje veliki i veliki poduzetnici u Republici Hrvatskoj koje kontrolira krajnje matično društvo izvan Europske unije,
• podružnice u Republici Hrvatskoj čije je krajnje matično društvo izvan Europske unije, ako takvo društvo nema srednje velikog ili velikog ovisnog poduzetnika u Europskoj uniji, pod uvjetom da neto prihod podružnice prelazi 10 milijuna eura.

Izvješće se objavljuje na internetskim stranicama društva i upisuje u javno dostupni registar, uz mogućnost izuzeća od objave na vlastitim internetskim stranicama ako je izvješće već javno dostupno bez naknade putem sudskog registra u Europskoj uniji, uz obvezu objave informacije o tom izuzeću.

Obveza se ne primjenjuje na financijske institucije, a u iznimnim slučajevima dopušteno je privremeno izuzeti pojedine podatke iz javne objave ako bi njihovo otkrivanje moglo ozbiljno naštetiti poslovnom položaju društva.

Fiskalizacija 2.0 i e-računi

Zakon o fiskalizaciji stupio je na snagu 1. rujna 2025. godine u manjem dijelu koji se odnosio na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, dok se najveće izmjene primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine.

Od 1. siječnja 2026. godine fiskalizacija se proširuje na sve obveznike fiskalizacije u krajnjoj potrošnji, neovisno o načinu plaćanja. Također se uvodi obveza fiskalizacije u djelatnostima u kojima se većinski promet odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i poštanskih vrijednosnica.

Od 1. siječnja 2026. godine uvodi se i obveza izdavanja i zaprimanja e-računa za porezne obveznike u sustavu PDV-a, kao i obveza zaprimanja e-računa za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike koji nisu u sustavu PDV-a. Poduzetnicima izvan sustava PDV-a omogućeno je besplatno korištenje aplikacije MIKROeRAČUN. Od 01. siječnja 2027. godine obveza izdavanja eRačuna proširuje se i na te obveznike.